Ilija Nedić

Improvizaciju svodim na minimum, ali ne miješam je s kreativnošću

Dugogodišnje iskustvo rada u bankarstvom sustavu, nekoliko godina ste radili u poduzetništvu i kao samostalni konzultant. Što Vas je potaknulo na prihvaćanje pozicije direktora u Vjesniku kao državnoj tvrtki?

Vjesnik d.d. nekada poznati izdavački div iza kojeg je ostalo najveće grafičko-tiskarsko poduzeće u Hrvatskoj s preko 200 uposlenika, gotovo cijelo desetljeće je akumulirao velike gubitke u poslovanju. 

Naravno da nisam u cjelosti znao što me tu očekuje, međutim kada sam vidio prilike za pozitivnom promjenom, prihvatio sam izazov provođenja temeljitog operativnog, organizacijskog i financijskog restrukturiranja radi postizanja pozitivnog zaokreta u poslovanju, što se pokazalo mogućim i ostvarivim. Interno, tim s kojim sam surađivao nije mislio kako je tako nešto moguće, tvrtka je imala velike akumulirane dugove proizašle iz prethodnih godina neuspješnog poslovanja, nije bilo motivacije za pokretanjem promjena, nedostajalo je tržišnog načina promišljanja i djelovanja itd. Pored svih ovih činjenica, uspjeli smo promijeniti negativne trendove i zajedničkim snagama ostvarujemo, sada već treću godinu pozitivnog poslovanja.

 

Što je sve utjecalo na Vaš profesionalni put?

U najkraćem, obrazovanje, a zatim radna i životna iskustva. Definitivno je utjecao dugogodišnji rad u bankarskom sektoru, gdje sam imao priliku upoznati se s različitim industrijama gospodarstva i rukovodećim ljudima poduzeća. Realizirali smo različite projekte i pri tom sam stekao puno dragocjenog iskustva. 

Na samom početku karijere, kratko sam radio kao broker, ali prije bankarskog sektora značajnije napredovanje, uz odlične rezultate, ostvario sam kod privatnog poduzetnika. Poslovali smo u regiji, a zadatak mi je bio razvijanje poslovanja tvrtke (unapređenje poslovnih procesa, proširenje portfelja kupaca i tržišta, organiziranje maloprodaje i slično). 

 

Kako jedan student u Hrvatskoj počne raditi kao broker?

Brokerstvo me zanimalo u to vrijeme. Pisao sam i diplomski rad na temu financijskih tržišta. Nakon fakulteta, pružila mi se prilika i prihvatio sam je. Stekao sam obrazovanje i licencu ovlaštenog brokera. Brokersko iskustvo nije dugo trajalo, ali naučio sam raditi posao. Broker u Hrvatskoj nema savjetodavnu funkciju nego je njegov zadatak odrađivati samo administrativni dio posla za klijente, a takav način poslovanja mi nije odgovarao i nakon godinu dana sam otišao. Nastavio sam kasnije samostalno investirati i trgovati.

 

Koliko su mentori utjecali na Vaš osobni i profesionalni razvoj?

Vlasnik i privatni poduzetnik za kojeg sam radio mi je prenio veliko životno i poslovno iskustvo. 

U bankarskom sektoru sam krenuo od voditelja poslovne jedinice, a postao sam regionalni menadžer što je pozicija ispod uprave banke. Kroz taj dio karijere nisam imao mentore u klasičnom smislu, ali sam bio okružen uzorima iz tvrtki s kojima sam radio i od kojih sam puno naučio.

 

Kako bi sebe opisali? Tko ste vi?

U poslovnom smislu, opisao bih sebe kao ambicioznog i radišnog čovjeka s iskustvom u financijama i poduzetništvu. Diplomirao sam financijski menadžment, te prošle godine završio EMBA poslijediplomski studij na poslovnoj školi Cotrugli u Zagrebu.

Drugi me opisuju kao radoholičara koji nikada ne gleda na duljinu radnih sati, kad je posao u pitanju. Ambiciozan sam i posvećen ostvarivanju zacrtanih ciljeva. Privatno sebe mogu opisati kao obiteljskog čovjeka, ponosnog oca dvoje djece, koji često poslovne ambicije stavlja ispred obiteljskih radosti. Kada imam vremena, volim tenis, košarku i trčanje. Ispunjavaju me uspjesi u projektima kojih se prihvatim.

 

Zašto ste se odlučili na MBA program?

MBA sam smatrao dobrom nadgradnjom postojećeg znanja i iskustva sa suvremenijim, praktičnim pristupom temama poduzetništva i upravljanja. S druge strane MBA program sam gledao kao obogaćivanje kroz nova poznanstva i prijateljstva kroz kvalitetno umrežavanje s poslovnim ljudima s kojima dijelite slične interese i životne vrijednosti. 

Bio sam blizu upisu znanstvenog post-diplomskog studija, ali sam se odlučio za MBA program radi 12h radnog dana u bankarskom dijelu karijere.

 

Zanima li Vas još uvijek znanstveni smjer (doktorat)?

MBA program je zadovoljio moju želju za doktoratom, sada se pogotovo više ne vidim u znanstvenim vodama jer mi to ne pruža osobno zadovoljstvo. Važniji mi je osobni uspjeh u smislu poslovnog uspjeha.

 

Koja razlika je vođenju ljudi i poslovanja je bila prije i nakon završene MBA poslovne škole?

Obzirom na ranije dugogodišnje iskustvo u upravljanju, nisam primjetio neku preveliku razliku kod vođenja ljudi, međutim kroz poslovanje se može primjeniti puno korisnih alata i novostečenih znanja koja se usvajaju na MBA programu što smatram izvrsnom novostečenom vrijednošću. Danas se samostalno razvijam i unapređujem kada primijetim da nešto mogu napraviti bolje.

 

Što biste promijenili kada bi imali današnje znanje i novi početak s 18 ili 25 godina?

Ovisno o životnim okolnostima, ukoliko bi one bile identične, definitivno bih još i više iskoristio mogućnosti putovanja i obrazovanja u inozemstvu. Smatram boravak u inozemstvu najboljim načinom za osobni i poslovni razvoj. Pogotovo zato što sam rođen u Njemačkoj, te sam tamo često boravio u kraćim vremenskim periodima nakon što sam se vratio u Hrvatsku. Fasciniran sam npr. njemačkim promišljanjem o organizaciji i planiranju, te preciznosti u poslovanju koje je u njihovom mentalnom sklopu. Oni ne ostavljaju puno mjesta “improvizaciji” koja je svojstvena nacijama na mediteranu. Sve to je veoma vidljivo u načinu života i obavljanju posla, pa posljedično i ostvarenju nekih ciljeva. Osobno, improvizaciju svodim na minimum, ali ne miješam je s kreativnošću. 

Smatram kako je potrebno više se žrtvovati inzistirajući i djelujući na unapređenju na svim poljima. Postoji puno indiferentnih i inertnih ljudi koji kritiziraju sve oko sebe (državu, poduzetnika…), ali ništa samostalno ne poduzimaju kako bi se stanje popravilo. 

Nažalost često puta sam se uvjerio kako ljudi imaju “kalkulantski” pristup gdje ne smatraju kako im se isplati nešto raditi na određeni (poboljšani) način jer nisu dovoljno plaćeni. Općepoznato je kako naše prilike i uvjeti rada, u odnosu na Zapad, nisu na visokoj razini, ali rekao bih često smo i mi robovi nekih starih navika pa je to uzročno-posljedično povezano. Ne možemo raditi ovako kako radimo i očekivati zapadni standard. To je jednostavno proces transformacije društva koji treba biti prisutan kod svakog od nas.

Trebamo biti ustrajni u onom što radimo jer bez upornosti i mukotrpnog rada nije moguće postići uspjeh u bilo kojem projektu ili poslu. Uvijek ima uspona i padova, međutim koliko god privlačna bila linija manjeg otpora dugoročno je to uglavnom lošija strategija. Rekao bih onu poznatu narodnu “Sreća prati hrabre” i dodao, uporne.

 

Prema Vašem mišljenju, koliko tu može pomoći MBA Croatia? Što poduzimate Vi osobno?

MBA Croatia je na dobrom putu postizanja nekih unapređenja u tom smislu jer predstavlja upravo taj novi, dinamičniji tržišni pristup. Stvari se danas odvijaju munjevitom brzinom dok kod nas postoji još uvijek velika većina koja olako shvaća život i posao.

U svom djelovanju poslovno i privatno nastojim to osvijestiti što većem broju ljudi kako bi promjena bila što brža i vidljivija. Sigurno ćemo do tih unapređenja doći samo je pitanje kada i kojom brzinom. U svakom slučaju, poželjno bi bilo više se aktivirati u nekoliko udruga čiji sam član.

U ovom trenutku imam vremena za manje angažmane, ali sve ovisi od slučaja do slučaja.

 

Koje benefite vidite da pruža MBA Croatia? 

MBA Croatia pruža izvrsne benefite daljnjeg unapređenja znanja i iskustava kroz zanimljiva predavanja, radionice, zatim međusobna prijateljstva uz odlično druženje i povezivanje. Smatram da smo kao mlada udruga već jako puno napredovali i stasali u zaista respektabilno udruženje koje će svoju snagu i korisnost društvu tek pokazati.

 

Gdje vidite udrugu MBA Croatia za 5 godina?

Za 5 godina udrugu vidim kao rasadnik kvalitetnih kadrova koji će davati velike benefite poslovnom okruženju u zemlji. Neophodno je ovu priču internacionalizirati kako bi na taj način efekt bio još puno bolji. Naravno potrebna su i veća sredstva, ali tko ih može prikupiti ako ne MBA ekipa.