Ovaj mjesec udruga MBA Croatia organizirala je predavanje na temu ”Hrvatska na putu za Euro” koje je održao guverner HNB-a Boris Vujčić.
U predavanju guvrener se dotakao nekih bitnih točaka. Koje su koristi i troškovi vezani za uvođenje eura, kako izgleda postupak uvođenja eura te zamjena kune u eure. Također smo spomenuli koje prilagodbe očekuju poduzeća u postupku zamjene i za kraj o podršci građanima u procesu.
Krenuli smo ovim putem jer vjerujemo da su koristi uvođenja eura puno veće od troškova, kako u kratkom tako i u dugom roku. Sve koristi su trajne naravi, dok su troškovi jednokratni. Neke od koristi su uklanjanje valutnog rizika, niže kamatne stope, niži transakcijski troškovi te veća otpornost gospodarstva na krize – kaže guverner Vujčić.
Sniženjem kamatnih stopa smanjujemo ranjivost gospodarstva te postajemo konkurentniji na globalnom tržištu. Procjena je također da uvođenjem eura poduzeća i građani štede do 1,2 mlrd kuna koje inaće gube na transkacijskim troštovima. Samim time, poduzeća koja posluju u eurozoni te turistički sektor neće više morati kupovati eure te dodatno ojačavaju svoj konkurentniji položaj.
Troškovi i rizici uvođenja eura će biti mali i jednokratni te uključuju gubitak autonomne monatarne politike, jednokratni troškovi konverzije i vrlo blagi učinak na cijene. Najveća javna briga su cijene ali ako pogledamo ostale zemlje, ta promjena iznosi do 0,2% te je učinak vrlo mali. Zaštita potrošača glavno je načelo postupka zamjene te će Republika Hrvatska strogim kontrolama i dvojnim iskazivanjem cijene spriječiti neopravdana poskupljenja
Ambicija je uvesti euro 1. siječnja 2023. što je najraniji mogući datum. Kako bi to mogli ostvariti potrebno je provesti dodatne reformske mjere koje uključuju:
- Jačanje okvira za borbu protiv pranja novca
- Danje smanjenje administrativnog i financijskog opterećenja za gospodarstvo
- Poboljšanje korporativnog upravljanja javnih poduzeća
- Jačanje nacionalnog stečajnog okvira
One se planiraju provesti najkasnije do ožujka 2022. i trenutno se provedba mjera odvija po zacrtanom planu.
Ono što je još potrebno napraviti prije uvođenja je ispunjenje kriterija nominalne konvergencije. Pojavilo se pitanje da li bi stopa inflacije mogla biti problem zbog pandemije. Međutim, ispunjenje tog kriterija jedan je od izazova u narednom razdoblju s obzirom na karakter inflacijskog kriterija – ‘‘pomična meta”.
Nacionlni plan zamjene zajedno su izradili Vlada RH i HNB, te se tim planom definiraju praktični koraci u postupku uvođenja eura. Kako ce se mijenjati kunska gotovina, uspostavljati cijene te gdje i u kojem roku će građani moći zamijeniti kunsku gotovinu za eure. Ključni elementi u postupku uvođenja eura su fiksni tečaj konverzije te konverzija kredita u depozita. Zakon o euru će osigurati da prilikom konverzije kredita dužnik ne smije doći u nepovoljni položaj. Dodatno se očekuju prilagodbe IT računovodstvenog sustava za prijelaz na euro, pravovremena opskrba gotovim novcem te transparentno preračunavanje cijena.
Potpora građana raste prema uvođenju eura, ali treba adresirati neke ključne točke. Najviše ih je strah da cijene ne porastu u procesu uvođenja eura. Zato je ključno prema javnosti napraviti edukaciju i pokazati transparentnost. Zamjena valute je složen proces koji obuhvaća niz zahtjevnih aktivnosti, treba provesti pripremu i biti spreman pomoći svakome – rekao je za kraj guverner Vujčić.
Croatian 
English