Panel “Nacionalni plan oporavka i otpornosti – Što smo mogli bolje?” održan je u četvrtak, 27. svibnja 2021. u hotelu Hilton Garden Inn.
Na panelu su sudjelovali članovi izvršnog odbora Hrvatske Udruge poslodavaca, Ana Fresl, predsjednica udruge, Hrvoje Josip Balen, dopredsjednik HUP ICT i Ivan Ante Nikolić, potpredsjednik za promociju i EU fondove. Panel je moderirala Manuela Šola iz Komunikacijskog laboratorija.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) je dokument koji se sastoji od smjernica koje je Europska komisija postavila svim zemljama članicama EU za izradu plana usmjerenog na rješavanje posljedica krize uzrokovane pandemijom. Države članice su trebale navesti glavne izazove s kojima se suočavaju, uključujući njihovu ekonomiju, društvo i način na koji će rješavati te izazove kroz postizanje četiri opća cilja; promicanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije EU, jačanje ekonomske i socijalne otpornosti, ublažavanje socijalnog i ekonomskog utjecaja krize te podrške zelenoj i digitalnoj transformaciji.
Manuela Šola je otvorila panel predstavljanjem članova, nakon čega je Ana Fresl predstavila Nacionalni plan oporavka i otpora kroz predstavljanje raspodjele ulaganja po komponentama NPOO-a, mogućnostima za poduzetnike te aktivnostima u okruženju poduzetnika.
Komponente NPOO-a sastoje se od gospodarstva (26,2 milijarde kuna ili 54 posto ukupnog iznosa), javne uprave, pravosuđa i državne imovine (4,36 milijarde kuna ili 10 posto), obrazovanje, znanost i istraživanje (7,5 milijardi kuna ili pet posto), tržište rada i socijalna zaštita (2,09 milijardi kuna ili pet posto), zdravstvo te inicijativa obnova zgrada (5 milijardi kuna ili 12 posto).
Mogućnosti za poduzetnike usmjerene su na bespovratna ulaganja u tehnološke kapacitete poduzeća koja imaju otežan pristup financiranju, transformacija i jačanje konkurentski kulturnih i kreativnih industrija, ulaganje u upravljačke kapacitete malih i srednjih poduzeća, bespovratne potpore za novo osnovana poduzeća, jačanje akceleracijske aktivnosti, vaučeri za digitalizaciju, bespovratne potpore za digitalizaciju, izgradnja i opremanje logističko distributivnih centara za voće i povrće, jačanje održivosti za poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma, razvoj poticajnog modela za napredovanje u karijeri istraživača te provođenje vrhunskih znanstvenih istraživanja u STEM i ICT područjima.
Nakon kratkog predstavljanja plana, sudionici su se uključili u panel raspravu, a neka od pitanja na koja su sudionici odgovorili su bila:
Manuela: Ivane, što ti misliš, hoće li ovakav program sam po sebi polučiti nekakav kratkoročni oporavak? Što misliš kakav će biti neki dugoročni utjecaj na hrvatsko gospodarstvo?
Ivan: Kratkoročni oporavak je vrlo izvidan. Oko 6 milijardi kuna će doći u Hrvatsku, pokrenut će se val investicija i doći će do rasta BDP-a. Možemo smatrati da će doći do nekakvog kratkoročnog oporavka. Izazov je da se sredstva apsorbiraju. Ne vjerujem kako će utjecaj ovog NPOO-a polučiti neku dugoročnu otpornost, dok je neki kratkoročni oporavak mogući.
Manuela: Što se može napraviti bolje?
Hrvoje: Ako se neka investicija neće moći realizirati može se napraviti rebalans i prebaciti je na privatni sektor koji je uvijek spreman apsorbirati sredstva. Druga stvar je pokušati dostupne financijske instrumente pretvoriti u neke inovativne instrumente. Potrebno je maksimalno pojednostaviti dodjelu sredstava, ali i provedbu projekata te uskočiti s alternativnim projektima, zbog nemogućnosti prihvaćanja svega od strane Europske komisije.
Manuela: Što poduzetnici mogu očekivati? Koji su neki rokovi kad će biti prvi natječaji?
Ana: Jesen ili zima bi bili generalni početak NPOO-a. Krajem sljedeće godine moraju ugovoriti 70% svega, a preostalih 30% do kraja 2023.
Manuela: Koji je tvoj stav? Koje investicije i reforme su prioritet za privatni sektor u Hrvatskoj?
Ivan: Prema istraživanje u HUP-u provedenom početkom veljače 2021. rezultati su bili sljedeći: proširenje proizvodnih kapaciteta nove tehnologije čini najveći dio interesa, digitalna transformacija te R&D i stručno usavršavanje. Investitori su spremni investirati dio iznosa, ako dobe bespovratna sredstva. Najvažnija je porezna reforma rasterećenja davanja na rad te reforma pravosuđa.
Tijekom panela nekoliko sudionika je također imalo prilike kroz pitanja saznati više o NPOO-u od sudionika.
Croatian 
English